Što je podatkovni prostor?

• Kako je definirao Centar za potporu podatkovnim prostorima , podatkovni prostor interoperabilan je okvir koji se temelji na zajedničkim načelima upravljanja, standardima, praksama i potpornim uslugama i omogućuje pouzdane podatkovne transakcije među sudionicima.
• Cilj je podatkovnih prostora da budu decentralizirani i utemeljeni na standardima te da funkcioniraju s otvorenim, interoperabilnim i održivim pristupom. Podatkovni prostori mogu biti specifični za određenu svrhu ili sektor ili međusektorski.
• Da biste saznali više o podatkovnim prostorima, pohađajte tečaj „Uvod u podatkovne prostore” na platformi za osposobljavanje Europeane.

Koji su zajednički europski podatkovni prostori?

• Europska komisija razvija zajedničke europske podatkovne prostore kako bi podržala rast digitalnog gospodarstva u 14 strateških sektora i domena od javnog interesa, od proizvodnje i zdravstva do energetike i kulture.
• Podatkovni prostori osiguravaju da Europa ima uspješan ekosustav razmjene podataka koji nudi alternative privatnim i/ili centraliziranim platformama.
• Zajednički europski podatkovni prostori financiraju se iz programa Europske unije Digitalna Europa i pridonijet će uspješnoj provedbi europske podatkovne strategije.
• Centar za podršku podatkovnim prostorima , koji je uspostavila Europska komisija radi stvaranja mreže dionika podatkovnih prostora, utvrđivanja zajedničkih zahtjeva i stvaranja platforme za razmjenu znanja, podupire tih 14 podatkovnih prostora.

Zašto Europska komisija ulaže u podatkovne prostore?

• Cilj je 14 međusobno povezanih podatkovnih prostora iskoristiti vrijednost podataka u korist europskog društva i gospodarstva. Njima se potiče razvoj novih proizvoda i usluga temeljenih na podacima u EU-u, što dovodi do povezanijeg i konkurentnijeg podatkovnog gospodarstva EU-a. Sudionicima nude i digitalni javni prostor u kojem mogu sudjelovati; u podatkovnim prostorima informacijama se upravlja zajednički i slobodno te se nude mogućnosti za povezivanje, inovacije i otkrivanje.
• Zajednički europski podatkovni prostori pružaju:
  • Sigurna infrastruktura koja štiti privatnost za objedinjavanje, pristup, dijeljenje, obradu i upotrebu podataka.
  • Jasni i pouzdani mehanizmi za upravljanje podacima koji omogućuju uporabu i ponovnu uporabu podataka na pravedan, transparentan, razmjeran i nediskriminirajući način.
  • Operativni okvir kojim se u potpunosti poštuju europska pravila i vrijednosti, posebno zaštita osobnih podataka, zakonodavstvo o zaštiti potrošača i pravo tržišnog natjecanja.

Što je zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu?

• Zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu omogućuje otvorenu i pouzdanu razmjenu podataka o kulturnoj baštini diljem Europe.
• Putem platforme Europeana.eu podatkovni prostor omogućuje pristup visokokvalitetnim višejezičnim podacima o baštini – više od 61 000 000 digitaliziranih predmeta kulturne baštine iz više od 3700 institucija. Također nudi vrhunsku tehničku infrastrukturu, niz alata, standarda i okvira te dinamičnu i suradničku zajednicu.
• Podatkovni prostor pod vodstvom inicijative Europeana osnažuje institucije kulturne baštine i države članice da prihvate i potaknu digitalnu transformaciju.
• Uvođenje zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu financira se u okviru programa Europske unije Digitalna Europa, a vodi ga Zaklada Europeana uz potporu Udruženja mreže Europeana (ENA) i Foruma agregatora Europeana (EAF), u suradnji s konzorcijem od 18 partnera iz devet zemalja EU-a.

Koja je uloga Europeane u zajedničkom europskom podatkovnom prostoru za kulturnu baštinu?

• Zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu temelji se na postignućima inicijative Europeana, koju su tijekom posljednja dva desetljeća politički i financijski poduprle Europska komisija i države članice.
• Rad na uvođenju podatkovnog prostora pod vodstvom zaklade Europeana uz potporu udruženja Europeana Network Association (ENA) i foruma Europeana Aggregators’ Forum (EAF), u suradnji s konzorcijem od 18 partnera iz devet zemalja EU-a. Vidjeti partnere konzorcija.
• Ta tri stupa inicijative Europeana (Zaklada Europeana, Udruženje mreže Europeana i Forum agregatora Europeana) zajedno upravljaju podatkovnim prostorom.
• Podatkovni prostor temelji se na postignućima inicijative Europeana i više od 15 godina stručnog znanja o temama od otvorenih podataka i izgradnje zajednice do objedinjavanja podataka.
• Kao upravitelj podatkovnog prostora, inicijativa Europeana predvodi njezino operativno uvođenje, u bliskoj suradnji s partnerima konzorcija. To činimo podržavajući i njegujući zajedničke ciljeve, vrijednosti i načela zajednice kojoj služimo.

Koji su strateški prioriteti zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu?

U strategiji za podatkovni prostor za razdoblje 2025. 2030. utvrđena su tri zajednička prioriteta za partnere koji sudjeluju u podatkovnom prostoru:

• razviti pouzdanu i interoperabilnu podatkovnu svemirsku infrastrukturu uz istodobno povećanje raznolikosti i kvalitete svojih zbirki kulturne baštine;
• olakšavanje pristupa zbirkama kulturne baštine i njihovoj ponovnoj uporabi u svim sektorima;
• Podupirati digitalnu transformaciju sektora kulturne baštine izgradnjom kapaciteta, umrežavanjem i inovacijama.

U svim su prioritetima umjetna inteligencija, 3D i proširena stvarnost te višejezičnost ključna područja suradnje i razvoja. Vizija inicijative Europeana 2030.: Prilagodba. Usvojiti. Želja. Postizanje tih prioriteta za podatkovni prostor u potpunosti je usklađeno sa strategijom.

Kako je zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu u interakciji s drugim podatkovnim prostorima?

• Konzorcij za podatkovni prostor radi na tome da podatkovni prostor za kulturnu baštinu bude interoperabilan s ekosustavom podatkovnih prostora kako bi se olakšala međusektorska razmjena podataka.
• Konkretno, podatkovni prostor za kulturnu baštinu surađuje putem podatkovnog prostora za turizam putem projekta DEPLOYTOUR te s medijskim podatkovnim prostorom (TEMS).

Tko su dionici zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu?

• Podatkovni prostor pruža priliku za dramatično proširenje dostupnosti europske kulturne baštine, a svojim područjem primjene ima i niz različitih dionika. Među njima su donositelji odluka na razini EU-a i na nacionalnoj razini, ekosustav podatkovnih prostora, druge inicijative EU-a u području baštine, sektor kulturne baštine i šira javnost, od ljubitelja kulture do znatiželjnih umova.
• Mnoge od tih skupina također će biti korisnice i doprinositelji zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu - od muzeja do istraživačkih institucija, studenata do dionika u turizmu, kreativnih industrija i europskih organizacija.

Kako bih trebao upućivati na zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu?

• Zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu trebao bi biti napisan manjim slovima, kako se koristi na ovoj internetskoj stranici. Kapitalizira se samo riječ „europski”.
• Nakon prve upotrebe njegova punog naziva (zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu) u tekstu, može se nazvati „podatkovnim prostorom”. To bi također trebalo biti napisano u malim slovima.
• Stručna skupina Europske komisije za zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu (CEDCHE) napisana je s određenom kapitalizacijom, kako je prikazano podebljanim slovima.

Kakav je odnos između zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu i europskog oblaka za suradnju u području kulturne baštine?

• Zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu („podatkovni prostor”) europska je javna infrastruktura za demokratizaciju pristupa visokokvalitetnim, višejezičnim podacima o kulturnoj baštini.
• Europski oblak za suradnju u području kulturne baštine („Oblak kulturne baštine”) europska je suradnička digitalna infrastruktura za istraživanje, znanost i inovacije u području kulturne baštine.
• Iako ispunjavaju različite uloge i odgovaraju na različite potrebe, podatkovni prostor i oblak za kulturnu baštinu zajedno stvaraju dodanu vrijednost za sektor kulturne baštine i donose konkretne koristi institucijama kulturne baštine, stručnjacima, istraživačima, privatnim poduzećima u tom području i zajednicama otvorenih podataka.
• Podatkovni prostor i oblak zajedno povećavaju mogućnosti za razmjenu, istraživanje i transformaciju digitalne baštine u širim razmjerima, podupirući očuvanje, razumijevanje, širenje i vrednovanje kulturne baštine u Europi.
• Te dvije inicijative imaju komplementarne uloge, a usklađivanje njihovih ciljeva i prioriteta, kao i njihova tehnička interoperabilnost, omogućili bi zajednici kulturne baštine da izvuče maksimalan skup koristi i prijeđe na novi način rada.
• U ožujku 2026. podatkovni prostor i oblak kulturne baštine potpisali su zajedničku izjavu u kojoj se navodi devet konkretnih obveza za oslobađanje njihova kombiniranog potencijala. Pročitajte ga u cijelosti.

Gdje mogu pronaći informacije o podatkovnom prostoru?

• Web stranica podatkovnog prostora nudi pristupnik za istraživanje bogate ponude podataka, proizvoda, okvira, alata, aktivnosti, događanja i projekata, kao i dinamične zajednice i predane mreže partnera koji oživljavaju podatkovni prostor za kulturnu baštinu.
• Web-mjesto omogućuje pristup ključnim podatkovnim svemirskim proizvodima, uključujući milijune digitaliziranih predmeta kulturne baštine dostupnih putem platforme Europeana.eu, API-ja Europeane, statističkih pregleda i platforme za osposobljavanje.